субота, 21. август 2010.

Drug član biblioteke... naruči, pojede, popije, plati...

Iako postoji narodna izreka da od viška glava ne boli, bogami - boli. Pogotovo kad u jeziku gomilate slova ili reči sasvim nepotrebno, onako tek da nešto kažete, da izgleda kao da ste mnogo, mnogo pričali. To me podseća na učenika koji posle pola sata odgovaranja, nezadovoljan dvojkom, kaže: "Više sam pričao nego onaj što je dobio peticu." Jeste, sine, pričao si ti i pričao, ali nisi skoro ništa rekao.
Kako mi je jezik struka, meni baš bode oči i pravi mi je atak na ušesa koje para kao džemper, kad neko onako prazan u govornom umeću, priča mnogo, a u stvari ništa ne kaže. Nebrojeno puta sam rekla sebi da ću da zapisujem ono što čujem, ali... ne "postizavam", možda ću nešto i da propustim, zaboravna sam.
Da krenemo od umetanja nepotrebnih slova:
... iz toga proizilazi...
Ovaj glagol bi u infinitivu trebalo da glasi proizilaziti, i da je nastao od pro+izilaziti. Koja glupost! Glagol izilaziti uopšte ne postoji, i samim tim, ništa ne znači, međutim postoji glagol izlaziti, pa je pravilno samo: proizlaziti. Nikad nikog nisam čula da kaže: Izilazim, nego normalno: Izlazim. Samim tim, nešto može da proizlazi, a nikako da proizilazi.
Dok sam još studirala, smejala sam se sa koleginicama u vezi sa ovom, tako čestom greškom, pa smo došle do zaključka da treba da izilazimo što češće kako bi iz toga proizilazilo da smo strašne cice.
... bezbedonosno sredstvo...
Kaže se bezbednost, a ne bezbedonost, i takođe mi nije jasno otkud ovo O. Čak i na opremi koja se tiče bezbednosti mogu da se vide štampana uputstva koja u svakom redu po jednom, dvaput, a ponegde i triput imaju prideve pravljene od nepostojeće reči bezbedonost. Ako ti je već to struka, onda bar vladaj osnovnim terminima.
... skoncentrisan na učenje...
Kako postoji samo imenica koncentracija (kad budemo usvojili skoncentraciju, nek mi neko javi, da ne živim u neznanju), onda će i glagol izveden od nje biti - koncentrisati. Mada, istini za volju, to može da se kaže i: usredsređen na učenje.
... ispoštovao sam ga...
Od ovog valjda nema grđe! Kad imitiram Zemunce, onda umećem glagol ispoštovati gde god mogu. Dok sam radila u školi, moram da priznam da su mi deca koja kažu: "Ja ću Vas, profesorka, da ispoštujem", po pravilu bila meta za peckanje najmanje još mesec dana. Sledila bi moja rečenica: "Možeš da me poštuješ ako hoćeš, ali nemoj, molim te, da me ispoštuješ."
Stvarno, otkud ovo IS? Po najnovijim gramatikama, glagol ispoštovati koristi se samo kad se radi o rokovima, vremenskim naravno. Tako se u zemlji Srbiji obično prekorači rok za gradnju (kako je lepše reći), ali je dozvoljeno i: Nisu ispoštovali rok završetka radova na mostu. Ovakve konstrukcije novijeg su datuma, ali kako su uzele maha, doživele su da postanu regularne, mada uvek stoji napomena da ih treba izbegavati.
Dakle, ispoštovati samo kad se radi o nekim vremenskim rokovima, u svim ostalim slučajevima validan je jedino glagol poštovati, postoji i imenica poštovanje, a za ispoštovanje još nisam čula. Ko zna...
Sijaset je primera u svakodnevnom govoru, slobodno me dopunite, ali ove slušam svakodnevno i stvarno su mi se popeli na glavu.

Postoje i nepotrebne reči:
... penji se gore...
Ne znam kako neko može da se popne - dole, dovoljno je samo: Penji se.
... spusti se dole...
Ko se bude spustio gore a ne dole, nek patentira izum koji prkosi sili Zemljine teže.
... objavljeno je od strane komisije...
A što ne bi moglo: Objavila je komisija? Šta će tu ovo: od strane? Da popuni prazan prostor?
... ljuska od jajeta...
Ljuska jajeta, kora limuna, stranica knjige...
... u septembru mesecu...
Koliko znam, septembar je samo naziv devetog meseca. Isto važi i za sve ostale mesece: januar, februar, mart... Mada, maj mi je malo sumnjiv - možda da samo od toga napravimo izuzetak, pa ostavimo: U maju mesecu sve ozeleni. A, kako zvuči?
... dimenzije su veličine pet sa pet...
Umesto boldirane veličine, mogla sam da boldiram i dimenzije. Ili: Dimenzije su pet sa pet; ili: Veličina je pet sa pet.

Primera ima na pretek. Stalno mi govore kako jezik teži skraćivanju, što i sama znam jer je u prirodi svakog jezika da sa što manje reči kaže što više, odnosno da bude jezgrovitiji, ali u srpskom to izgleda ne važi.
Jedini primer gde se išlo na skraćivanje, a bez ikakvog opravdanja, imamo u: Kontaktirajte nas na taj i taj telefon.Svaki mejl koji dobijem, svaka firma koja se negde oglasi... obično ima ovu glupost u tekstu. U stvari, to nije glupost, nego veeelika greška. Čak ta greška ima i svoj istorijat.
Naime, kad je osamdestih izašla  Kunderina "Nepodnošljiva lakoća postojanja", jedna interna pošalica iz knjige preselila se i u naš govor, ali u šaljivom kontekstu. Jedan lik iz romana nepravilno je govorio, pogotovo je "grešno" koristio reči koje su imale internacionalno poreklo, pa je, između ostalog, umesto "kontaktirati sa" govorio "kontaktirati". Kad smo to počeli da koristimo, ova greška bila je u rangu sintagmi: priđi k Rumenci; ja sam na niveu, nisam na soleu; monumentalno sam došla... Niko nije mogao ni da pretpostavi da će ovaj izraz postati "na niveu".
Koliko je to glupo, može da vam dočara pandan u srpskom: Razgovaram Božu; umesto: Razgovaram sa Božom. Ako se ovako nastavi, stvarno će biti: Razgovaram Božu.

15 коментара:

  1. Samo ovo poslednje oko "kontaktiranja" nisam razumeo...Mora biti da se i na mene odnosi (čim ne shvatam poentu?)

    Ono što prosto bode oči je da je većina grešaka koje spominješ posledica potrebe da se zvuči učeno, kompetentno ili zvanično. Možda neko u tome vidi nešto kontraverzno, ali izgleda je i Vuk mislo da "prost svet" govori pravilnije (osim kad želi da ispadne pametan).

    ОдговориИзбриши
  2. Kontaktirajte SA nama, nepravilno je: kontaktirajte NAS.
    To je isto kao: razgovaram TEBE, umesto: razgovaram SA tobom.
    Ova greška postala je uobičajena, zapatila se kao buđ, da stvarno ljudi više i ne osećaju u čemu je "kvaka". Ali ti sad znaš kako je pravilno, pa nećeš više grešiti, je l' da?

    ОдговориИзбриши
  3. Аух! Како сада на напишем коментар? Плашим се да негде не погрешим... Људима је често досадно када исправљам њихове грешке на које сам врло осетљив. Са друге стране, постоји, на пример, правило по коме не сме да се каже "по први пут" што је мени врло бесмислено и трудим се да га намерно кршим. Такође, када смо писали матурски рад упозорили су нас да што ређе користимо инфинитив (тј. да га мењамо са презент + да) јер је прва верзија, наводно, хрватска. И то ми је скроз нелогично правило. Не мислим да кршим језичке норме ако користим инфинитив уместо презент + да. То "од стране" и мене јако нервира, а на часовима латинског било је присутно у свакој пасивној реченици. То када неко каже "у септембру месецу" не пара ми уши толико као када неко каже "октомбар" (а то се у мом крају јако често дешава).

    Што се тиче Вашег блога, морам признати да пишете веома интересантно. Ипак, имам и једну малу замерку а она се односи на наслов блога који је написан "ошишаном" латиницом. Исправите па да буде савршено ;)

    Све најлепше Вам желим! :))

    ОдговориИзбриши
  4. Аутор је уклонио коментар.

    ОдговориИзбриши
  5. Definitivno se odnosilo (i) na mene. Nije mi neka uteha što je to verovatno jedna od najrasprostranjenijih grešaka. Verovatno zato što je uobičajeno "pozovite nas"...

    ОдговориИзбриши
  6. Hmmm, čitam i razmišljam o tome kako sve rjeđe nailazim na ljude koji znaju sve ovo što ti znaš. Meni je super podsjetiti se na ova pravila, a pogotovo kad su tako fino objašnjena.

    Kako reče jedan moj poznanik danas "Ćirilica, latinica, svejedno… ionako smo nepismeni…"

    ОдговориИзбриши
  7. Stefane, dobro došao. I hvala ti na komplimentu.
    "Po prvi put" zaista nije pravilno jer predlog PO upućuje na neko ponavljanje, tako da je sasvim u redu da se nešto dešava PO drugi, treći... put, a prvi put je samo jedan.
    Infinitiv MORA da se koristi kad imaš pomoćne glagole (jesam, biti i hteti), tako da u tim slučajevima nikako "ne pije vodu" da+prezent. Nepravilno je reći na primer: "Hoćeš li da dođeš?", već može samo: "Hoćeš li doći?" (Evo, i u primeru: Nepravilno je reći... a ne: Nepravilno je da se reče (kaže), jer imaš pomoćni glagol jesam!)

    Miodraže, potrudiću se da ne budem previše stručna, objašnjenje je ovakvo:
    Pozovite nas - to je sasvim u redu, jer glagol pozvati (pozivati) ne upućuje na dvosmernu komunikaciju; sve što ima veze sa uzajamnom radnjom, ili dvosmernom, pa upućuje na funkciju društva, jednostavno MORA da ide sa predlogom SA. To je inače predlog karakterističan za instrumental, a njegova osnovna značenja su sredstvo i društvo. Kad je bez SA, onda ima značenje sredstva (Pišem olovkom), a kad je sa predlogom SA, onda ima značenje društva (Kontaktiram SA nekim firmama).
    Stvarno nikako ne može da se kontaktira NEKO ili NEŠTO, već može jedino da se kontaktira SA NEKIM.

    Cyber Bosanka, meni je jezik struka, u drugim oblastima baš i nisam tako "potkovana", nažalost. Na primer, za tehniku sam analfabeta, pisala sam u postu Sajdžija i programer koliko sam nepismena u tom smislu.
    Ali, sve što te zanima u vezi sa jezikom... tu sam, kao zapeta puška.

    ОдговориИзбриши
  8. Slatko se nasmejah. Kada bi samo mogla da cujes kako ljudi govore u kraju u kome trenutno zivim?!
    Za posao mi je izuzetno vazno znanje jezika, ali, ziveci ovde desi mi se...ma katastrofa! Samo da ne predje u naviku. Uh.

    ОдговориИзбриши
  9. Elektra, što napisa Miodrag, "prost svet" najbolje govori. Zavrtanje po padežima i naopaki akcenat manje paraju uši od "urbanog" govora, od onih koji bi da budu "pametni". Nek ti se i "desi" ponekad, ume da bude simpatično. :)

    ОдговориИзбриши
  10. Хвала на објашњењу, заиста :) И, једно питање у вези сложеница: да ли је реч "такође" сложена? Да ли је могуће да је настала од "тако" и "ође"? У том случају би била неправилна јер је од јекавској јотовања још и Вук одустао...

    ОдговориИзбриши
  11. Takođe je rečca, partikula, poput verovatno, međutim, pak...
    Iako sve rečce "vuku" na građenje od nekih drugih reči (verovatno izvedenica od verovati, međutim složenica od među i tim...), prevlađuju proste reči. Koliko mi je poznato, takođe je prosta reč. Ukoliko se u naredna 24 sata ne javim sa drugačijim obaveštenjem, onda je to - to.

    ОдговориИзбриши
  12. Još uvek imam poverenja u moć kritičkih osvrta na nepismenost koja se kiti visokoparnim stilom i folirancijom. Tvoj je, kao i uvek, ODLIČAN!
    Jednom me je poznanica, želeći da svoj govor pretrpa stranim rečima, pitala da li imam Vujakliju da ga PREPIŠE!
    Ovde ne govorimo o stranim rečima, ali mi je ona pala na pamet upravo zbog toga što spada u one koji ne poznaju svoj jezik i koriste ga ofrlje, a bitno im je da „konsultuju Vujakliju kako bi uspešnije kontaktirali nekoga".
    Stefane, vrlo zanimljivo pitanje za rečcu „takođe"! Mislim kao Milja - da je prosta reč, ali je vrlo interesantno istražiti mogućnost da je nastala kako si ti naveo, a da je jekavsko jotovanje ovde okamenjeno.
    Jedna dobronamerna ispravka - nije u vezi složenica, nego u vezi sa složenicama.
    Ana Pintarić

    ОдговориИзбриши
  13. Dobro si me podsetila: "konsultuje Vujakliju".
    Isti slučaj kao i sa glagolom kontaktirati!

    ОдговориИзбриши