субота, 11. децембар 2010.

Zarez, zapeta, koma

U srpskom jeziku je upotreba zareza ili zapete prilično slobodna, pa je dozvoljeno maltene svuda da ga stavite i to opravdate pauzom u čitanju. Osnovna funkcija zareza upravo je pauza pri čitanju. Tamo gde je postavljen ovaj interpunkcijski znak zastanete, ne baš toliko kao kad imate tačku, ali ipak malo zakočite. U mnogim jezicima je tačno regulisano kad "zastajete" i ni na jednom drugom mestu ne možete to da uradite. Kod nas možete da zastajete gde vi osećate za shodno, da jedan deo rečenice naglasite više nego drugi ili date važnost nekim rečima za koje smatrate da imaju veću važnost od nekih drugih.
Možete, na primer, da napišete: Oni su, pak, otišli na demonstracije, a možete i ovako: Oni su pak otišli na demonstracije. U prvom slučaju ste naglasili kako njihov odlazak na demonstracije odudara od očekivanog ili poželjnog, a u drugom ste umetnuli "pak" ne biste li postigli vezu s prethodnim tekstom. Ipak, na ovom mestu zarez ne morate da stavite!
Opet smo došli do toga kako jezik mnogo govori i o mentalitetu, jer - u srpskom jeziku je propisano samo gde MORATE da stavite zarez. Ostale slučajeve možete da proglasite za "umetničku slobodu".

1. Kad krenete u školu, još u prvom razredu, kad savladate sva slova i počnete da sastavljate rečenice, naučite kako je zarez obavezan pri nabrajanju. Tako ćete napisati: Mama je na pijaci kupila: kupus, šargarepu, krompir, jabuke, ribu i cveće. Mama se lepo snabdela, a dete sve to lepo pribeležilo.
Kasnije, u sedmom razredu, naučite i kako naporedne (bilo zavisne ili nezavisne) rečenice koje nemaju veznik između sebe obavezno moraju da se odvoje zarezom, a u neku ruku i to je nabrajanje: Sedim, gledam televiziju, jedem kokice, razmišljam o prethodnom danu i naprasno donosim odluku da nešto promenim u svom životu. Ili: Kad sneg zabeli, temperatura padne ispod nule i stavim kapu na glavu, mraz mi uđe u kosti.

2. U trećem ili četvrtom razredu naučite da zarez napišete posle uzvika:
Uh, što je ovde hladno!
O, pa vi ste došli!
Kao dikciono izdvojeni ponekad se umesto uzvika koriste i rečce i izrazi, pa potpadaju pod ovo pravilo:
Nažalost, zakasnio je.
Ma, nije mi do toga.
Ako vas ovo buni i pomislite kako se opet nepotrebno komplikuje, zamislite kako biste tu rečenicu izgovorili bez zastajkivanja. Ako morate makar na tren da predahnete, zarez je obavezan.
U primeru: Zaista je zakasnio, zarez nije obavezan, ali: Zaista, nije mi ni do čega.
Ili: Sve u svemu, dobro smo prošli, nikako: Sve u svemu dobro smo prošli.
Ovde bi trebalo da napišem koju o enklitikama, ali to nam sad nije tema. Samo ukratko: Ako enklitika može da stoji iza rečce ili izraza, zarezu tu nije mesto.

3. U petom svom spisku dodajete i vokativ:
Milane, dođi ovamo.
Ti si, Ljubice, dobro uradila zadatak.

4. U istom razredu naučite i da apoziciju odvajate zarezima:
Beograd, glavni grad naše zemlje, nalazi se na ušću Save u Dunav.

5. U šestom dopunite znanje iz pravopisa u vezi sa zarezom, tako što naučite da umetnute rečenice ili ustaljene izraze odvojite zarezom:
Kretali su se šumom, kako je bilo dogovoreno, vrlo oprezno.
Nismo ni mi, istini za volju, bili iskreni.
Doduše, tada naučite i da sve ovo možete da odvojite crtom, ali crta predstavlja dužu pauzu od zareza, pa vodite računa da li pravite "dramsku pauzu" ili tek zastajete u čitanju. U primerima koji su ovde navedeni, upotreba crte je isključena.

6. U sedmom razredu zaokružujete znanje o pravopisu, a kako tada završavate i sintaksu, sve se lepo poklopi. Tad naučite da je zarez obavezan u suprotnim rečenicama. Neki put i rastavne sadrže suprotnost u sebi, pa se zarez vrlo često koristi, mada nije obavezan:
Učio je, ali ipak nije položio. (obavezan zarez)
Ili ćemo pobediti, ili nas neće biti. (poželjan zarez)
Naravno, zarez je obavezan samo na nivou rečenice, to ne važi za sintagme. Na primer: Kupio je udobnu stolicu a(li) vrlo skupu. Ispred veznika "a" ili "ali" može i ne mora da se stavi zarez. To je vrlo važno napomenuti jer decu često pogrešno uče da je ispred "a" i "ali" uvek obavezan zarez, kao i ispred "jer", "iako", "nego", "već"... što nije tačno.

7. Završavate "nauku o zarezu" inverzijom, ali opet samo na nivou rečenice:
Kad se spakujemo, krećemo.
Mada je vreme bilo loše, nama je bilo kao u raju.
U oba primera iza zavisne rečenice sledi nezavisna, pa je zarez obavezan. O ovo pravilo najčešće se oglušujemo. Iako imamo običaj da stavljamo zarez gde god nam se čini zgodno, ovde, kad je obavezan - ne stavljamo ga. Zašto? Pa, tek onako, da zaobiđemo pravilo.

37 коментара:

  1. Hvala ti, Miljo, na ovom tekstu. Pošto odavno već ne pišem srpski, sem na blogu, pozaboravljala sam neke stvari već. Mada, iskreno, ubacujem zareze po smislu, tj. kad pravim disajnu pauzu. :)
    U nemačkom je malo manje zareza, i uvek moram da pazim, a Englezi su operisani od njih :)

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Анониман5. јун 2014. 03:14

      "...a Englezi su operisani od njih ."

      Zivite u velikoj zabludi ako to mislite. Otvorite samo stranicu bilo kojih online novina na engleskom, pa cete se ubrzo razuveriti u ovu predrasudu.

      Избриши
    2. Nisam anglista, ali smo iz opšte lingvistike učili da germanski i romanski jezici imaju stroga pravila za interpunkciju, tako da mislim da ste u pravu.

      Избриши
  2. Obozavam tvoje postove o srpskom jeziku, mada vidim, tek sada sam uocila, da si temu oznacila kao jezik. Mislim da je vreme da uvedes i novu oznaku, radi bolje preglednosti.

    ОдговориИзбриши
  3. Kao i uvek: odličan post!

    Pošto je reč o interpunkciji, volela bih da čujem tvoje mišljenje o navodnicima. U upotrebi su: »--« „--“ ili „--” "--"
    Koliko znam, najbolje je jedan dole jedan gore.
    Mene konkretno interesuje da li je zatvoreni navodnik “ ili ”.
    Možda su sitna crevca, i nebitno, ali na različitim mestima vidim različitu upotrebu, pa me kopka :)

    ОдговориИзбриши
  4. Jungle, u ruskom jeziku (navodim ga zato što je iz iste jezičke grupe) pravila pravopisa, između ostalog i interpunkcija, mnogo su određenija.

    Amarilis, mogla bih. :)

    Branislava, nažalost, i sama sam poklekla, pa imam samo "---", iako je (naravno) neispravno. Kad radim lekturu nekog ozbiljnijeg štiva, koristim „--“, što je jedino ispravno - bar su mene tako učili, i to smo zvali navodnici („) i izvodnici (“). Sad sam uspela da ih napišem samo zato što sam ih kopirala iz tvog komentara. :)))

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Navodnici se pišu desni Alt + S i desni Alt + D

      Избриши
    2. Trebalo je „levi“, pa onda „desni“ (ovde su oba desna), ali svejedno - veliko hvala.

      Избриши
  5. Hvala, Miljo!
    (i mislila sam na ta, kako kažeš, ozbiljnija štiva; na internetu smo nekako svi primorani da koristimo "--" navodnike :))

    ОдговориИзбриши
  6. To mi je bolna tema. Nisam uspela ni cirkumfleks da pronađem, pa izbegavam sve situacije u kojima bih morala da ga upotrebim. :)

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Sad tek vidim da ima mnogo pitanja u vezi korišćenja tastature. Neko bi trebalo to da objasni da ne bi izgledalo kao da se radi o još jednoj tajni.
      Kada se koriste srpska latinična i ćirilična tastatura, spisak znakova koje je moguće dobiti raličitim kombinacijama tastera je izuzetno veliki, mnogo veći kod npr. engleske tastature.
      Navodnici, otvoreni i zatvoreni, kako sam rekao gore, pišu se koristeći desni Alt + S za „ i desni Alt + D, za “.
      Oni „mali“ navodnici u navodnicima ‘’, pišu se sa desni Alt + Y, i desni Alt + X.

      »« - se pišu kada se desni Alt i šift pritisnu zajedno + S, i D.

      © znak, desni Alt + šift + C.
      ® znak, desni Alt + šift + R.

      Srpskom tastaturom je moguće, npr. napisati sva francuska slova. Tako, npr. cirkumfleks se piše sa desni Alt + 3, zatim se ta kombinacija pusti i otkuca se jedno od slova a, e, i, o,... na taj način se dobija: â, ê, î, ô,...
      Isto tako, moguće je dodati iznad svakog znaka i ostale akcente:
      Sa desni Alt + 7, zatim neko slovo, npr. à, è, itd.
      Na suportnu stranu sa desni Alt + 9, zatim slovo, npr. á, é, í, itd.

      Isto važi i za velika slova, osim što se posle toga to slovo (naravno) dobija pritiskom na šift - À, É, Í, itd.

      Moguće je dobiti još jako mnogo drugih kombinacija ovim jednostavnim načinom, na vama da pronađete one koje su vama potrebne.

      Избриши
    2. Jedna primedba na moj prethodni komentar. Akcente, i gentivivni znak nije moguće pisati koristeći ćiriličnu tastaturu. Ostalo što sam napisao, da.

      Isto tako, ovo ne važi za starije operativne sisteme (npr. Widnows XP i sl.) gde sve od navedenog nije bilo moguće napisati ni sa latiničnom tastaturom.

      Избриши
  7. Joj, neka si ovo napisala. JA se svakodnevo srecem sa ogromnim viskom zareza. Ko god mi pise za portal zenica-online stavlja zarez kad god udahne, pocese se, izdahne... pa ja to sve moram dosta da "odvadim". I onda se zbunim pa ne znam sta treba a sta je stvarno visak ;)

    ОдговориИзбриши
  8. Zareze stavljam nekako po osećaju, što znači da sam pravilnu upotrebu zareza zaboravila. Hvala ti na ovom podsećanju. Zarez uvek stavljam ispred (a, ali, pa i jer), a ostalo kako mi se ćefne, tj. gde mi se učini da mu je lepo. :)))

    ОдговориИзбриши
  9. Hehe, odličan post. Treće, koma mi je osim značenja, došlo kao ideja da možda treba da popadamo u komu nakon čitanja. Ali nije bilo tako. Rekla bih nešto u vezi navodnika. Koliko se sećam, ranije (kada je postojao ručni i mašinski slog) se vodilo računa ne samo o "formi", već i da li je u pitanju ćirilica ili latinica. Tako, znaci navoda koje je @Brana navela (»......«), koristili su se isključivo kada je ćirilica u pitanju. Ili grešim?

    ОдговориИзбриши
  10. Одлично! :) Иако сам прво летимично погледао сва правила и установио да их све знам (мада не могу да се закунем да их увек примењујем), прочитао сам и читав пост јер је он заиста нешто више од пуке ортографије. Правопис са душом :) Требало би да издате неку своју граматику- мислим да би ђацима било пуууно лакше :)

    ОдговориИзбриши
  11. Hana, kad god je mnogo grešaka u tekstu, neminovno je da se čita više puta. Problem je što bi trebalo da prođe neko vreme između dva čitanja (zato što se podrazumeva da drugi put isti tekst čitamo "napamet", pa i ne primećujemo greške ako pratimo smisao).

    Charolija, kod tebe su zarezi na svom mestu. :)

    Zverčice, stvarno je koma... :)))
    Interesantno ti je pitanje i ne znam odgovor. Pitaću sutra ove moje kolege koje su više radile korekturu nego lekturu, sigurno to znaju.

    Hvala ti, Stefane. :)

    ОдговориИзбриши
  12. Da mi je neko rekao da može super post da se napiše o zarezu... :)

    ОдговориИзбриши
  13. Hvala Miljo na ovom postu. ;)
    Korisni su saveti. Većinu svojih nedoumica sam rešio. ;)

    ОдговориИзбриши
  14. Procitala, zaboravicu ja ovo opet:)
    Elem, imam problem. Recenice su predugacke, nikad da zavrsim zareza koliko hoces...sve mislim da bi se neki psihic trebao time pozabaviti, zasto nikako ne zavrsavam recenice?:roll:

    ОдговориИзбриши
  15. Pa sto se zarezujem toliko kad sam otvorena, majku mu:)))))

    ОдговориИзбриши
  16. Jooooooj, ne diraj mi u zapete. Obožavam ih i pišem ih neograničeno. Zašto, nemam pojma.

    ОдговориИзбриши
  17. Анониман10. март 2012. 09:54

    Nije dopušteno odvojiti rečcu „pak“ zarezima kao što ste to predložili u primeru:
    Oni su, pak, otišli na demonstracije.
    U pitanju je reč bez sopstvenog akcenta pa se zato i ne sme odvajati od reči na koje se akcenatski naslanja. Izvor: Pravopis srpskoga jezika, tačka 150 đ.
    Ovo niste dobro formulisali:
    „U primeru: Zaista je zakasnio, zarez nije obavezan.“
    Zarez tu jednostavno ne sme doći, s obzirom na to da bi se onda našao ispred enklitike, što odlično znate i ističete već u narednom odeljku, pa samo naglašavam da bi trebalo izmeniti ovo „zarez nije obavezan“ u „zarez se ne piše“.
    Veliki pozdrav od koleginice lektorke

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Anonimna, hvala. I veeeliki pozdrav!
      Povodom "pak" sam i napisala da možete da ga odvojite zarezima i ne morate - nije obavezno, ali ako stavite zarez, onda to pravdate pauzom, naglašavanjem... povodom (pre)velike slobode u pisanju zareza. Naravno da nije pravilo.
      Nisam dobro formulisala upotrebu zareza u drugom primeru, dobro ste primetili. :)

      Избриши
  18. Анониман27. март 2012. 15:42

    Mnogo mi je drago što ste pročitali i shvatili primedbu upravo kako je i zamišljeno, a ne kao kritiku. Da mi se vaš blog ne dopada i da ga ne smatram korisnim, ne bih ni komentarisala napisano.
    Doduše, ostajem pri onome da rečcu pak uopšte ne smemo odvajati zarezom, jer tu je Pravopis iz 2010. izričit. Evo šta stoji u tacki 150 đ:
    Rečca pak, po značenju slična vezniku a i rečci međutim – nenaglašena je i ne odvaja se zapetama od ostalih delova rečenice.
    Ovo „ne odvaja se“ čak su i istakli većim razmakom između slova. Sasvim je u novom Pravopisu izmenjen deo o pisanju zareza, iliti zapete, kako oni vole da kažu, i prilično su to pisanje normirali, te nema više prevelike slobode mada ndorečenosti svakako ima, ipak su to naši dragi pravopisci.
    Veliki pozdrav,
    Dragana

    ОдговориИзбриши
  19. Анониман27. март 2012. 18:13

    I naravno, da naglasim, Milja je ovaj tekst napisala dok još nije ni izašlo pomenuto, dopunjeno izdanje Pravopisa srpskoga jezika iz 2010, te moje ispravke nisu upućene njoj koliko čitaocu koga pretrazivač ovih dana nanese na ovaj blog, kako bi znao koje pravilo sada važi, do nekog novog Pravopisa... Nadajmo se da će bar taj sledeći biti lepo javno objavljen na internetu, jer ne verujem ni da ga je nabavio bilo ko sem nas koji smo zbog prirode posla morali – kao da su u pitanju neka tajna znanja, a ne jezička pravila koja bi trebalo da svima budu dostupna.
    Pozdrav,
    Dragana

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. I sama nekad imam utisak da je reč o "tajnim znanjima" i da smo mi koji se bavimo jezikom kao članovi neke tajne organizacije, pa stalno menjamo lozinke (čitaj: pravopisna pravila) ne bi li sve i dalje ostalo strogo konspirativno. Šu-šu-šu.... Aha... Ovo ćemo da izmenimo, da nas slučajno ne "uhvate"...

      Избриши
  20. ” Jer ljubav prema Bogu ovo znači: da držimo njegove zapovesti; a njegove zapovesti nisu teške ”

    Nad nama Bog utehe i nadanja jeste medju nama.Posvedocivsi deda Jovi kako je Gospod Isus spasao i iscelio mene od narkomanije,tad kroz malo zustriji razgovor,kaze meni deda Jova:”ljudi su djavoli”,ne znam sta je hteo reci meni deda Jova,a ono sto znam,znam da ovako kroz Bibliju govori Gospod:”Evandjelje po Luki,glava 16: 15 I reče im: vi se predstavljate pravedni pred ljudima, ali Bog zna vaša srca. Jer što se među ljudima smatra kao nešto visoko, pred Bogom je mrzost.1. Samuilova,glava 16. 7 Ali Gospod reče Samuilu: Ne gledaj na lice njegovo ni na visinu rasta njegovog, jer sam ga odbacio; jer ne gledam na šta čovek gleda: Čovek gleda šta je na očima, a Gospod gleda na srce.2. Petrova 2: 4-6. 4 Jer kad Bog nije poštedeo anđele koji su zgrešili, nego ih baci u mračne jaruge pakla i predade ih da se čuvaju za sud, 5 i stari svet nije poštedeo, nego - kad navede potop na bezbožnički svet - sačuva Noja, propovednika pravednosti, kao osmoga uz sedmoro njih, 6 pa gradove Sodom i Gomor osudi na propast pretvorivši ih u pepeo, i postavi ih za primer budućim bezbožnicima.Evandjelje po Mateju 25: 41 Tada će reći i onima s leve strane: idite od mene, prokleti, u večni oganj pripremljen đavolu i njegovim anđelima.2. Petrova 2: 9 to znači da Gospod zna pobožne izbavljati od napasti a nepravedne čuvati za kaznu na dan suda.Evandjelje po Mateju 25: 46 I otići će ovi u večnu kaznu, a pravednici u život večni.Poslanica Galacanima 2:19,20. 19 Jer ja sam posredstvom zakona umro zakonu - da Bogu živim. Ja sam sa Hristom raspet na krstu. 20 Tako ne živim više ja, nego Hristos živi u meni. A što sad živim u telu, živim verom u Sina Božijeg, koji me je zavoleo i sebe predao za mene.Evandjelje po Jovanu 3: 18 Ko veruje u njega - tome se ne sudi; a ko ne veruje - već je osuđen, što nije verovao u ime jedinorodnoga Sina Božijeg. 19 A ovo je sud: svetlost je došla na svet, a ljudi zavoleše mrak više nego svetlost, jer dela njihova behu zla.Isaija,glava 40:29-31. 29 On daje snagu umornom, i nejakom umnožava krepost.30 Deca se more i sustaju, i mladići padaju;31 Ali koji se nadaju Gospodu, dobijaju novu snagu, podižu se na krilima kao orlovi, trče i ne sustaju, hode i ne more se. Jovanovo Otkrivenje – Apokalipsa,glava 21: 8 A strašljivcima i nevernima i gnusnima i ubicama i bludnicima i vračarima i idolopoklonicima i svima lažama - njima je mesto u jezeru koje gori od vatre i sumpora; to je druga smrt.2. Solunjanima Poslanica,glava 1:7-9. 7 a vama mučenicima pokoj sa nama prilikom pojave Gospoda Isusa s neba, sa anđelima sile svoje, 8 u plamenom ognju koji će kazniti one što ne znaju Boga i one što nisu poslušni evanđelju o Gospodu našem Isusu, 9 koji će biti kažnjeni večnom propašću daleko od lica Gospodnjeg i od njegove silne slave. ” Slava Gospodu Isusu!Gospod mrzi zlo,Bog vas ljubi,ja vas ljubim i pozdravljam.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Hvala Vam, pogotovo na poslednjim rečima u komentaru, mada ne shvatam poentu u potpunosti. Shvatam o čemu pišete ali mi nije jasna sprega zareza i ulaženja u nečije srce i nalaženja Boga u njemu.

      Kako god, i ja Vama želim sve najbolje.

      Избриши
  21. Анониман6. март 2015. 02:27

    Da li se pise zarez prilikom čestitanja praznika ukoliko neku osobu oslovljavamo?

    Da li je pravilno: "Ivana, srećan rodjendan!" ili "Ivana srećan rodjendan!"
    Vokativ se odvaja zarezom, ali imam nedoumicu kada su u pitanju čestitke jer je to, ipak, celina.

    ОдговориИзбриши
  22. Poštovana, primetila sam da pod tačkom 4 opisujete pojavu koja se naziva apozicija, a napisano je "opozicija"

    ОдговориИзбриши
  23. Poštovana,
    U primeru:
    Zdravo, Jovana, kako si? Da li ide zarez posle reči zdravo? Unapred hvala!

    ОдговориИзбриши